PODRŠKA

Nježno mlado stablo vrtlar je vezao uz jak jasenov kolac da ga podržava i omogući mu uspravan rast. Kad je vjetar pozivao na ples, mlado mu se stablo pridržavalo sa sve obilnijom krošnjom vičući kolcu:

“Pusti me, molim te, zašto me tako čvrsto držiš? Vidiš kako drugi slobodno plešu, zašto ti mene toliko sputavaš?”

“Slomit ćeš se”, ponavljao je čvrst jasenov kolac.

“Ili bi se mogao nagnuti na jednu stranu i pogrbljeno nakrivo narasti!”

“Ti si stari zavidnik, pusti me kad ti kažem!”

Mlado se stablo izvijalo svom snagom, no stari ga je kolac pridržavao sve čvršće i upornije. Jedne su ljetne večeri munje i gromovi, praćeni pljuskovima, cijelom kraju najavljivali strašnu oluju. Zahvaćeno mahnitim udarima vjetra, mlado je stablo škripalo pri svakom pokretu, a krošnja se na trenutke povijala i do zemlje. Činilo se da će ga vjetar iščupati zajedno sa korijenom.

“Gotovo je”, pomisli mlado stalo.

“Ne daj se sinko!” dovikivao je stari stub prikupljajući unutrašnju čvrstinu i uspješno odolijevajući buri. Bila je to duga, mučna i iscrpljujuća borba. Mlado je stablo na kraju ipak spašeno. Stari jasenov kolac je, nažalost, pao prepolovljen. Mlado je stablo konačno shvatilo te počelo plakati.

“Nemoj me ostaviti! Još te trebam!”

No odgovora nije bilo. Komad kolca ostao je vezan uz mlado stablo kao u posljednjem zagrljaju.

Prolaznici danas s divljenjem promatraju snažno stablo koje za vrijeme jakih bura kao da nježno podržava stari komad osušenog kolca.

Bruno Ferero

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.