SVETKOVINA PRESVETOG SRCA ISUSOVA

Presveto Srce Isusovo

Presveto Srce Isusovo

Svetkovina Presvetog Srca Isusova slavi se već nekoliko stoljeća, ali ga je tek 1859. godine papa Pio IX. uvrstio među blagdane koje slavi cijela Crkva. Prve pobožnosti Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sv. Bonaventura. U 16. stoljeću posebno su tu pobožnost njegovali isusovci i kartuzijanci.

Glavni poticaj za uvođenjem ove svetkovine bilo je ukazanje Srca Isusova sv. Mariji Margareti Alacoque, od 1673. do 1675. godine. Za vrijeme tijelovske osmine godine 1675. Isus joj je dao nalog za uvođenje tog blagdana, ali je tek osamdesetak godina kasnije papa Klement XIII. to dopustio s time da svaka zajednica mora imati odobrenje za slavlje blagdana. Pošto se brzo proširilo slavlje tog blagdana i skoro sve zajednice su imale dopuštenje za slavlje, papa Pio IX. ga je uvrstio među svetkovine koje se slave u cijeloj Crkvi. Presveto Srce Isusovo se slavi drugi petak poslije Tijelova.

Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova razmišljamo o Božjoj ljubavi koja nam je postala vidljiva u osobi Isusa Krista, po simbolu njegova srca. Srce je simbol ljubavi, pa je tako cijelo slavlje ove svetkovine u znaku ljubavi Boga prema nama, a Bog nam je to htio posvjedočiti u simbolu Isusova srca. O tome nam svjedoči apostol Ivan u svojoj Prvoj poslanici gdje veli: „U ovome se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovome je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i posla Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše.“ (1 Iv 4,9-10)

Mi smo našim grijesima proboli Isusovo srce koje je puno ljubavi za sve nas pošto se odlučio žrtvovati za naše spasenje. Boga ljubavi i milosrđa, Isus nam je najviše objavio kroz svoje probodeno srce. Kad je jedan vojnik, kako čitamo u današnjem Evanđelju, nakon Isusove smrti probo njegov bok, odmah je potekla krv i voda. To su simboli dva najvažnija sakramenta: Euharistije i krštenja. Po njima se duša preporađa i hrani za vječni život.

Misna čitanja su na sljedećem linku:

Presveto Srce Isusovo

Blagovijest (25.3.)

O SVETKOVINI

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli.
Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: “Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve “Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.
Ovo Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja. Blagovijest se slavi u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.

EVANĐELJE

Lk 1,26-38

U ono vrijeme: Posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. Anđeo uđe k njoj i reče: »Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!«
Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav.
No anđeo joj reče: »Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.«
Nato će Marija anđelu: »Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?«
Anđeo joj odgovori: »Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. I zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!«
Nato Marija reče: »Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!«
I anđeo otiđe od nje.

Pepelnica (Čista srijeda)

pepelnicaBlagdanom Pepelnice ili Čiste srijede započinje u Crkvi korizmeno vrijeme, odnosno vrijeme pokore i obraćenja.

Ovaj blagdan obilježen je obredom pepeljenja koji se vrši nakon homilije. Obred započinje blagoslovom pepela, te nakon toga svećenik posipa svakog vjernika posebno pepelom po glavi ili čelu čineći križ i izgovara sljedeće riječi: „Obrati se i vjeruj Evanđelju.“ ili „Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“ Ovaj obred nas podsjeća na prolaznost vremena, te da se već danas trebamo pripremati za vječni život čineći dobro. Nastavi čitati